Toksikologija hrane
Otrovanje hranom i trovanje hranom mogu biti vrlo opasni, a često i smrtonosni. S jedne strane, biljni sastojci (antinutricioni lijekovi), toksini gljivica i morski toksini mogu dovesti do simptoma trovanja kod ljudi. S druge strane, bakterije, plijesni i virusi mogu dovesti do trovanja zbog nepoštivanja (kuhinjske) higijene.
U ovoj temi također ćemo pogledati različite vrste trovanja i saznati kako ih izbjeći.
"Doza čini otrov" poznata je izreka koja je ovdje vrlo prikladna. Mnoge namirnice koje jedemo svaki dan mogu biti otrovne, ali u malim količinama su bezopasne. Stoga je važno znati koju količinu određene hrane možete konzumirati prije nego što postane opasna.
Hrana može biti toksična ako sadrži toksine. Oni mogu biti prirodnog podrijetla, na primjer alkaloidi u raznim biljnim vrstama. Plijesni također mogu razviti otrovne tvari, koje se nazivaju mikotični toksini.
U rijetkim slučajevima trovanje je posljedica trovanja hranom koja je kontaminirana štetnim tvarima. Oni se mogu slučajno pojaviti u hrani ili se mogu dodati namjerno. Zagađivači koji se mogu pojaviti u hrani uključuju, na primjer, teške metale, pesticide i dioksine.
Stoga je važno kao potencijalni trener nutricionizma razumjeti rizike od otrova hranom i trovanja hranom kako bi znao i mogao poduzeti potrebne mjere opreza.